Vrijeme čitanja / Reading Time: 11 min

Ima više rasa špiceva: norveški, švedski, finski, italijanski, japanski i njemački špic.Vrlo često pod nazivom špic misli se(samo) na pomeranskog –patuljastog njemačkog špica, koji je ujedno i najmanji predstavnik špiceva.Danas je poznato pet vrsta njemačkog špica:vučiji, veliki, srednji, mali i patuljasti (toy) -pomeranski špic, kako javnost razumije(zbunjuje) sve  ovo…

Razgovarao Zoran M.Kos / Foto:Arhiva porodice Banović i Z.M.Kos

Vrijeme čitanja / Reading Time: 9 min

 – Pavlovići su jedna porodica iz Tuzle koja se bavi uzgojem patuljastih pasa još od 1996 godine. Naša uzgajivačnica “SLOW BEAR PAVLOVICA” je dobila ime po tome što većina naših pasa pripada IX FCI grupe. Najstariji član je Dejan,glava kuća, supruga Violeta, sin Toni i kćerka Tea. Veći dio svog života smo posvetili svojim čupavim drugarima.

Zoran M.Kos i Ranko Preradovic / Foto:Arhiva porodice Pavlovic i Z.M.Kos

Vrijeme čitanja / Reading Time: 12 min

Pamtim,došli su u moj život i ispunili su ga pas lutalica Beli, pa moj prvi „kućni“ pas ptičar Borko, a kasnije havanezerka Suzi i ostali psi a koje ću u netom spomenuti.

Razgovarao: Zoran M.Kos / Foto:Arhiva M.Babića, P. Milosavljević i Z.M.Kos

Vrijeme čitanja / Reading Time: 12 min

Bez obzira na to što imamo mnogo šampiona i vicešampiona gluposti u svim oblastima, pa i u kinologiji, što imamo hiljade doktora nauka bez elementarne pismenosti i poznavanja stranih jezika, ima čestitih kinologa i sudija koji svoj posao rade stručno, korektno i pošteno, kako to kinologija i etika nalažu. Naravno, ima i onih drugih ali kako biti drugačiji od društva u kome živimo? Sama komercijalizacija kinologije nije problem. Veći problem su “prodavci magle” koji su i te kako prisutni u ovdašnjoj kinologiji. Pogotovu je taj virtuelni, internetski svijet postao svojevrsna “prodavnica magle” i odatle dolazi velika, možda najveća opasnost. Na internetu ima odgajivačnica svega i svačega i ti takozvani web-kinolozi nanose veliku štetu kinologiji – kaže Zoran Kos za Naturu Online.

Razgovarao Dušan Marinović, foto arhiva Zorana M. Kosa

Vrijeme čitanja / Reading Time: 13 min

Osam godina pokušavamo pokazati da nam nije cilj samo pozvati ljude, uzeti im novac i nezadovoljne poslati kući. Naprotiv! Izložba pasa, koju organizuje naš Kinološki klub “Biseri Plive” iz Jajca, uvijek bude i jedno veliko ljudsko i kinološko druženje! Njoj može prisustvovati svako ko dođe, od konologa do građana koji to vole, oni koji nemaju novca, bez razlike… Ali, nažalost, prije te naše manifestacije pojedinci, predstavnici kinoloških saveza, isti oni koji su uništili kinologiju u Bosni i Hercegovini, uvjek apeluju da na tu našu izložbu ne treba ići jer je ona, navodno, nelegalna. I kažu ljudima da im se neće priznati rezultati koje ostvare sa svojim psima na njoj iako smo mi uredno registrovani kod Ministarstva pravde, baš kao i taj Bosanski kinološki savez i Kinološki savez Herceg Bosne. Zato je naša izložba, i posle toliko godina, samo revijalnog karaktera… Slično je i sa osporavanjem našeg Kluba rotvajlera u BiH od strane nekih ljudi iz pomenutih saveza… Zašto? Zato što isti misle da su samo oni bogomdani i da se isključivo mora sljediti njihovo mišljenje iako je ono često suprotno pozitivnim zakonima. Ali, nije sve baš tako crno… I nisu svi naši kinološki savezi isti! Potpunu podršku i razumijevanje za naš rad dobili smo nedavno od Kinološkog saveza Republike Srpske. I eto, radimo dalje – kaže za Naturu Online Alija Ćosić, poznati odgajivač rotvajlera iz Jajca koji, uprkos stalnim pritiscima, i dalje prkosi svakoj nepravdi, laži i gluposti, bez obzira s koje strane dolaze…

Razgovarao Zoran M. Kos, novinar i kinološki sudija / Foto: Ivanka Radman i arhiv Alije Ćosića

Vrijeme čitanja / Reading Time: 18 min

Opšte je poznato da narodi sa ovog područja, uglavnom, sami sebi prave najveće probleme. Cijenili smo i uvažili tuđe rase pasa a ove naše, sa našeg područja, potpuno smo bili zanemarili. Tako i tornjaka, jednu od najljepših i najatraktivnijih rasa pasa. I kada smo, konačno, odlučili tražiti međunarodno priznanje tornjaka, onda su nastali naši glavni problemi: čiji je tornjak? On je pas sa ovih područja i pripada svima koji žive ovdje. Po nekim zapisima tornjak više od hiljadu godina živi na ovim prostorima, u Rami… Ja sam ubijeđen i da su neke evropske rase nastale baš od tornjaka. Ramci i izvorni tornjaci vezani su nedjeljivom cjelinom, sličnog su i karaktera i ponašanja: mirni su, tihi, miroljubivi, poštuju druge, ali u svoje svetinje ne daju dirati. Ramska klima i ovdašnji uslovi života u potpunosti odgovaraju tornjaku pa zato ne čudi da je Rama i danas, po brojnosti i kvaliteti, najjača sa tornjacima. Zato sa ponosom i tvrdimo da je Rama kolijevka tornjaka – kaže za Naturu Online Stipo Jelić Štef.

Razgovarao Zoran M. Kos, novinar i kinološki sudija / Foto: Ivanka Radman i arhiv Stipo Jelić Štef

Vrijeme čitanja / Reading Time: 11 min

U srednjoj školi, 1986. godine, nabavio sam prvu ženku dobermana na izložbi pasa u Bačkoj Topoli, u Srbiji. Tada su mi roditelji, za nabavku te kuje, dali jednu cijelu platu. I to je bio prvi doberman u Brčkom. Sa njom sam postigao impozantne rezultate na eksterijernim kinološkim izložbama. Do odlaska u vojsku imao sam tri legla od te dobermanke, koja se zvala Aja, a od njenih prodatih štenaca nabavio sam još jednu ženku i mužijaka drugih krvnih linija. Kako sam sa svojim psima i dalje postizao lepe rezultate, u gradu su me prozvali Asim Doberman. Uporedo, nabavljam i stručnu kinološku literaturu, knjige, priručnike, brošure, časopise… Najdraža knjiga bila mi je “Dresura pasa” od N. A. Saharova iz koje sam mnogo naučio o psima, dresuri, uzgoju i njihovim bolestima – kazuje Asim Midžić, neposredno po završetku seminara “Pas je nepročitana knjiga”, nedavno održanom u Brčkom, a čiji je on bio i domaćin i organizator. Evo Asimove zanimljive životne priče…

Razgovarao Zoran M. Kos, novinar i kinološki sudija / Foto Z. M. Kos i arhiva Asima Midžića

Vrijeme čitanja / Reading Time: 15 min

Franc Laska, austrijski oficir, koji je dugo živeo i službovao u Bosni i Hercegovini, napisao je i objavio još 1903. godine zanimljivu knjigu o lovstvu i psima na ovim našim prostorima. Još tada, on je vršio detaljna upoređivanja naših i drugih pasa, nemački sistematično i pedantno i, što je veoma važno, on je još tada hvalio kvalitet i radne sposobnosti naših lovnih pasa. I sad, pitam ja vas: zašto mi treba da izmišljamo toplu vodu, da uvozimo neke rase sa drugih kontinenata, one pse kojima objektivno ne odgovara ni ovo područje, ni ova klima, ni način našeg lova?… Nema razloga za to, naravno! Ali, mi smo takvi ljudi da uvek mislimo da je tuđe bolje, lepše i pametnije! Jer, mi ne znamo dovoljno da cenimo ni volimo ovo naše što imamo… To je naš najveći problem – kaže za Naturu Online diplomirani inženjer arhitekture Predrag Uzelac, priznati odgajivač srpskih goniča i kinološki sudija, strastveni lovac, zaljubljenik u prirodu i fotografiju, čovek koji je na čelu Kinološkog saveza Republike Srpske koji upravo ovih dana proslavlja lep i značajan jubilej – 20 godina postojanja.

Razgovarao Dušan Marinović, urednik

Foto: Dušan Marinović i Zoran Kos; foto-arhiva Predraga Uzelca